Otok Krk najsjeverniji je jadranski otok, površine 409,9 kilometara kvadratnih. Sa kopnom je spojen morem, zrakom i cestom, odnosno mostom.
Klima je mediteranska, a prosječni broj sunčanih sati godišnje na Krku – Zlatnom otoku je 2500, što ga ubraja u najsunčanije dijelove Europe.
Reljef je krški, a obala je razvedena, sa brojnim uvalama i plažama. Uz otok Krk nalazi se i nekoliko manjih otočića kao što su Plavnik, Sv. Marko, Kormat, Košljun, Zec, Prvić i Galun. Najzanimljiviji među njima je Košljun koji je najpoznatiji po franjevačkom samostanu u kojem se nalazi više od 30 000 knjiga i koji postoji više od 6 stoljeća, te je ujedno i šumski rezervat prirode i spomenik kulture. Otočić Prvić, te sjeveroistočni, strmi dio otoka Krka dom su bjeloglavih supova, a 1969. godine na Krku je osnovan prvi ornitološki rezervat za bjeloglave supove na svijetu. Na Krku je također više od 30 vrsta vodozemaca i gmazova, te 1400 različitih biljnih vrsta, što je gotovo polovica ukupne flore u Hrvatskoj.
Otok Krk ima i bogatu povijest. Smatra se da je su ga Hrvati naselili krajem 6. ili početkom 7. stoljeća. Osim raznih predmeta, o naseljenosti otoka svjedoče suhozidi (gromače) i razni ostaci iz doba Ilira, Rimljana, Bizanta, Mletaka i ostalih. U mjestu Jurandvor, kraj Baške, pronađen je veoma značajan glagoljaški spomenik, Bašćanska ploča, koja datira iz 1100. godine.
Osim raznih znamenitosti, flore i faune, 300 km biciklističkih i pješačkih staza (60 km staze nalazi se u blizini Šila) i jahanja, na Krku se također nalazi i ski lift za wakeboarding , a posebno se ističe škola wakebordinga za ljude sa ograničenim fizičkim sposobnostima. Sve navedeno, i još mnogo toga, čini otok Krk i Šilo idealnim odredištem za svaku vrstu odmora.
